Menu

Lasersko uklanjanje gljivica na noktima i koži

Lasersko uklanjanje gljivica na noktima i koži

LASER: Novost u liječenju gljivičnih

infekcija noktiju i kože

 

Princip je mehaničko ablativno uništenje oboljelog dijela nokta koji se u cijelosti uklanja i tako se liječi infekcija. Toplinski efekt koji se oslobađa je bitan jer uništava gljivice. Tretman ne boli i nije potrebna anestezija te se pri tretmanu osjeća samo toplina.

Jedini u Hrvatskoj posjedujemo certifikat poliklinike ProBoca na Tenerifima, po metodi dr Pilar Martin Santiago, svjetski poznatim edukatorom u primjeni lasera u podologiji i dermatologiji, čiji su znanstveni radovi dokazali učinkovitost terapije na svim vrstama gljivica i plijesni, pa čak i psorijazi na noktima. Terapija je učinkovita u čak 99% slučajeva uz pridržavanje općih higijenskih mjera.

Tretman radimo sa čak 3 medicinska lasera, pulsnim Er: YAG 2940 nm, diodnim 980 nm te hladnim LED laserom sa dvije valne duljine. Dakle, tretman se ne radi IPL laserom jer isti ne liječi ovakve vrste oboljenja.

U terapiju spadaju i opće higijenske mjere. Potrebno je:

  1.  medicinsku pedikuru obavljati isključivo u ustanovama koje za sterilizaciju instrumenata koriste sterilizator na suhi zrak ili autoklav (sterilizatori na kvarcne kuglice nisu dovoljna garancija sterilizacije instrumentata za pedikuru, dok se sterilizatori na UV zrake koriste za frizerske salone) 
  2.  često rezati te brusiti slobodni rub nokta jednokratnim turpijama,
  3.  svaki put nakon uređivanja noktiju oprati alate te ih 10-minuta dezinficirati uranjanjem u 70%-tni alkohol
  4.  ne dijeliti pribor za nokte s nikim te koristiti poseban pribor za bolestan i zdravi nokat
  5.  nositi propusnu, što otvoreniju kožnu obuću,
  6.  papuče i šlape oprati sa sredstvom na bazi klora, za cipele svakodnevno koristiti sprej protiv gljivica ili UVC lampu za cipele
  7.  prilikom pranja odjeće koristiti sredstvo za dezinfekciju
  8. oprati kade i tuš kade sa sredstvom na bazi klora
  9.  uvijek nositi vlastite šlape prilikom tuširanja na javnim mjestima
  10.  izbjegavati hodanje bosih nogu tj. uvijek nositi vlastite šlape
  11.  izbjegavati javne bazene, whirpool-e i hidromasažne kade, wellness oaze…
  12.  izbjegavati nošenje zaražene obuće, čarapa, cipela…

Šta su gljivice i kako nastaju

Danas je poznato više od 250.000 vrsta gljivica, od kojih 100 mogu uzrokovati bolesti čovjeka.

Dematomikoze su gljivična oboljenja kože. Gljive imaju sposobnost prodiranja u rožnati sloj kože, noktiju i dlaka te sposobnost razgradnje keratina (keratinoliza). Kožne mikoze dijele se u dvije skupine: dermatomikoze i dermatofitoze. Dematomikoze su uzrokovane različitim vrstama kvasca i pliesni (Candida albicans itd.), a dermatofitoze mogu uzrokovati bolesti 3 slijedeća roda plijesni:  Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton.

Onihomikoze su promjene noktiju uzrokovane gljivicama. Za nastanak bolesti nije dovoljna samo prisutnost gljivica, već su potrebne i određene okolnosti koje smanjuju opću i lokalnu otpornost organizma. Zbog toga se gljivice smatraju oportunistima, a gljivična oboljenja uvjetnim ili oportunističkim.

Nastanku bolest pogoduju:

  1.   trauma nokta i kože ( cjelovita i zdrava koža je važna mehanička prepreka u prodiranju gljivičnih stanica u organizam ),
  2.    često vlaženje šaka i stopala ( gljvična oboljenja znaju biti profesinalna bolest kod radnika u prehrambenoj industriji ),
  3.    nenošenje vlastitih šlapa prilikom tuširanja na javnim mjestima,
  4.   pad imuniteta (npr. usred pothranjenosti, iscrpljenosti, stresa, dugotrajne antibiotske ili citostatske terapije, kao i kod terapije zračenjem, AIDS-a itd.),
  5.   endokrinološki tj. hormonski poremećaji (npr. dijabetes),
  6.   slaba higijena,
  7.   pušenje,
  8.   smanjena cirkulacija u šakama i stopalima,
  9.   smanjenje rasta nokta u starijoj životnoj dobi,
  10.   trudnoća,
  11.  nesterilini instrumeni u pedikerskim salonima,
  12.  korištenje pribora za nokte ukućana koji imaju gljivice na noktima…

Bolest karakteristično počinje na slobodnom rubu i vanjskim dijelovima nokta pojavom bjelkastih ili žućkastih promjena na ploči nokta, koje se postupno šire prema bazi nokta…

Promjene mogu biti godinama iste, ali mogu napredovati do subungvalne hiperkeratoze (odebljanje nokta, odizanje nokatne ploče te konačno grudičasto mrvljenje i uništenje nokta).

Dosadašnja terapija gljivičnih oboljenja

Lokalna terapija ( kapi, kreme ) najčešće ne postiže odgovarajući učinak, pa se koristi sistemska tj. peroralna terapija koja se pije 3 – 8 mjeseci. U početku sistemske terapije su česte glavobolje i mučnine, a kod dulje primjene moguća je i hepatotoksičnost (otrovna je za jetru) te je prije i u tijeku terapije potrebno obavezno provjeriti biokemijsku aktivnost enzima jetre te razinu kolesterola i triglicerida u serumu. Također, pojedini lijekovi mogu uzrokovati oštećenje bubrega, koštane srži te dovesti do želučano-crijevnih poremaćaja, kožnih osipa… Zbog svega navedenog sistemska tj. peroralna terapija ne smije se koristiti u trudnoći, kod starijih osoba i djece.

Facebook
Twitter
Pinterest
Telegram
WhatsApp
Email

Info

Vere Bratonje 23, Rijeka
Tel: +385 51 211 212
Mob: +385 98 93 88981
E-mail: info@med-estetika.hr

Call Now ButtonScroll Up